Poseban oprez savjetuje se ljudima starijim od 65 godina, hroničnim srčanim bolesnicima, te roditeljima djece mlađe od 4 godine kod kojih još nije razvijen sistem prirodne termoregulacije tijela.

Očekuje se novi val visokih temperatura zraka, koje bi ovih dana mogle ići i blizu 40 stepeni, kažu meteorolozi, pa vrijedi ponoviti nekoliko važnih pravila uz koja je takve temperature lakše prebroditi, kojih se posebno moraju pridržavati starije osobe i hronični srčani bolesnici, ali i roditelji djece mlađe od 4 godine, čiji tjelesni sistem za termoregulaciju još nije dobro razvijen i koja često ne mogu prepoznati žeđ i neće tražiti tekućinu, pa lako mogu dehidrirati.

Dakle: Izbjegavajte izlazak na otvoreno tokom najtoplijeg dijela dana! Ono što morate obaviti obavite rano ujutro ili predvečer, s tim da u bilo koje doba dana treba izbjegavati hodanje ili fizički napor na suncu (među ostalim građevinske radove, raščišćavanje terena, ili teže radove u vrtu) te voditi računa o tome da uvijek uz sebe imate flašicu vode.

Odrasla osoba trebala bi na ovim vrućinama popiti nekoliko gutljaja vode barem svakih sat vremena, dok djeci vodu ili čaj treba ponuditi svakih 20-ak minuta, pogotovo ako su fizički aktivna. Također, prije izlaska iz kuće 'naoružajte' se šeširom i sunčanim naočalama, te odjenite prozračnu pamučnu odjeću u kojoj ćete se manje znojiti. Ako mislite da ćete duže stajati na suncu, naprimjer čekajući tramvaj, ili duže hodati, razmislite o tome da ponesete kišobran, koji možete koristiti kao – suncobran.

Ako se spremate na vožnju automobilom, obavezno ga rashladite prije polaska na put, odnosno namjestite ugodnu temperaturu u automobilu. Nastojte parkirati u hladu i nikad, ni pod kojim izgovorom, ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce u autu, niti čekajte sami u autu nekoga. Naime, kad je temperatura zraka iznad 30 ili 35 stepeni, ona u zatvorenom automobilu nakon 15-ak minuta do pola sata može doseći i 45, pa i 50 stepeni, uslijed čega onaj ko je u automobilu može doživjeti nagli toplotni udar i ubrzo preminuti.

Prvi simptomi toplotnog udara i kako pomoći nekome

To su vrtoglavica, preznojavanje, glavobolja i mučnina, te obično prolaze kad se povučemo u hlad i nadoknadimo tekućinu. Ako se jave pospanost, koža čovjeka postane vruća na dodir, te primjećujete da je čovjek dezorijentisan i nemiran, te da ga muči ubrzano disanje, i izmjerili ste povećan broj otkucaja srca, riječ je o ozbiljnom problemu na koji odmah treba reagovati, pogotovo ako primjećujete da se čovjek vrlo malo znoji, ili znoja uopšte nema, te da gubi svijest. Pozovite Hitnu pomoć i odmah prebacite osobu u rashlađenu prostoriju, smjestite ga u ležeći položaj.

Možete ga omotati u hladne mokre plahte, ili stavljati hladne obloge oko vrata i na prsa, te ispod pazuha, odnosno hladiti špricajući vodom lice, ruke i druge otvorene dijelove tijela, dok ne primijetite da se temperatura čovjeka spustila. Nastojte da popije neki izotonični napitak ili rehidracijsku otopinu. Naime, kod ozbiljne dehidracije nije dovoljno samo nadoknaditi tekućinu, već je važno podići i udio elektrolita, koje gubimo znojenjem.

Čovjeku koji je pretrpio toplotni udar nikako nemojte davati lijekove na bazi paracetamola ili acetilsalicilatne kiseline, koje inače znamo uzeti za snižavanje temperature tijela.

Pazite gdje držite lijekove

Hronični bolesnici trebaju se posavjetovati s doktorom oko lijekova koje uzimaju kao terapiju, jer neki od njih potiču mokrenje, a time i povećavaju rizik od dehidracije. Također, lijekove obavezno držite na temperaturi do 25 stepeni, a ako je ona u vašem prostoru viša, premjestite ih u frižider. Poseban oprez savjetuje se i oboljelima od od bolesti disajnog sistema, jer se uz otežano disanje i kašalj, može se javiti i pad krvnog pritiska.

Kako vrućine utječu i na zgrušavanje krvi, mogu se javiti i lokalne tromboze uz oticanje nogu jer tekućina zaostaje u nogama. Također, kod ljudi koji imaju problema s pretilošću tijelo zadržava više topline, a ujedno ga je teže rashladiti pa stoga moraju pripaziti na temperaturu prostora u kojem borave.

Prostor u kojem boravite najlakše ćete rashladiti paljenjem klima uređaja, no pazite da ne pretjerate. Naime, stručnjaci preporučuju da razlika između unutrašnje i vanjske temperature ne bude veća od 6 do 8 stepeni. Ukratko, ako su vani 34 stepena, klimu ne biste trebali namještati ispod 26 stepeni. Na taj način tijelo će se lakše prilagoditi razlikama kad budete izlazili i neće doživjeti temperaturni šok, što je posebno opasno za hronične srčane bolesnike.

Općenito, ne spuštajte temperaturu u prostoriji ispod 24 stepena, radije se rashladite češćim tuširanjem mlakom vodom. Temperatura vode trebala bi, zapravo, biti blizu temperature tijela, stepen, dva hladnija, jer ćete hladnom vodom postići posve suprotan efekt: Aktivirat će se prirodni sistem za regulaciju topline kako bi se tijelo – zagrijalo.

Jedite češće, manje obroke koji sadrže više tekućine

Jedite jela kao što su povrtne supe ili povrtna variva. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama te preveliki unos ugljikohidrata, jer probava pojačano radi tokom njihove probave, a to – zagrijava tijelo. Svakako izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, te alkohol i pretjerivanje u kofeinskim napicima. To se odnosi i na čajeve s visokim udjelom kofeina (poput crnog čaja).

Velike vrućine opasne su i za kućne ljubimce, pa im svakako češće mijenjate vodu koju piju budući da se ona u zdjelicama brže zagrije. Veterinari kažu da će pomoći i zalijevanje šapa hladnijom vodom, a ako imate vrt ili balkon, ljubimcima možete pripremiti manji bazen u kojem će se kupanjem rashladiti. Ako pak živite u stanu i nemate dvorište, namočite neku prostirku ili stari peškir i stavite ga na pločice u kuhinji ili kupatilu, kako bi ljubimac tu mogao leći i rashladiti se.

Psa izvodite u duže šetnje rano ujutro i navečer, a tokom dana ga što manje izlažite fizičkim aktivnostima. Također, pazite da asfalt nije previše vruć kako životinja ne bi dobila opekotine na šapama - gledajte da što više šeće po travi.