Već je od davnina poznato da odlazak u planine može povoljno utjecati na zdravlje. Klimatoterapija, odnosno liječenje koje se temelji na boravku u klimatskim uslovima drukčijim u odnosu na one u kojima osoba obično boravi, nekada je bila osnova liječenja bolesti kao što je astma. No, ovakve metode čak su i danas korisne te prihvaćena "nadopuna" klasičnoj terapiji brojnih bolesti i tegoba.

Planinski predjeli nude boravak na svježem zraku s manjom razinom aerozagađenja. Stoga osobe koje pate od bolesti koje zahvaćaju disajni sistem nerijetko osjećaju poboljšanje određenih tegoba boravkom u planinskim krajevima.

Planinarenje i šetnje šumama su većini osoba vrlo ugodan oblik fizičke aktivnosti, te se svakako preporučuju. Umjerena tjelesna aktivnost poboljšava cjelokupnu kondiciju organizma, a blagotvorno djeluje i na regulaciju krvnog pritiska, metabolizma šećera i masnoća u krvi, čime se smanjuje rizik za pojavu brojnih bolesti poput srčanog ili moždanog udara, ili pogoršanje već postojećih hroničnih bolesti.

Blagotvorno djelovanje na organizam

Uživanje u tišini i mirisima šuma te svježi planinski zrak djeluju blagotvorno na organizam, a smanjenjem razine stresa, uz subjektivno bolji osjećaj, smanjuje se i "stresni" neuroendokrini odgovor organizma.

Odmak od svakodnevice u tišinu i spokoj prirode mogu djelovati opuštajuće na osobe koje boluju od anksioznosti i depresije te su moguća nadopuna redovnim oblicima terapije.

Nadopuna liječenju ili prevencija brojnih bolesti

Zbog navedenog opuštajućeg učinka, šetnje i boravak u planinskim predjelima moguć su izbor i za osobe koje se suočavaju sa stresnim poslovnim ili privatnim situacijama – što je često u današnjem svijetu zahvaćenom pandemijom.

Boravak u planinama može biti odlična nadopuna liječenju ili prevenciji brojnih bolesti, no, uz bolest od koje osoba pati, često je jedan od presudnih faktora prilikom odabira i lični afinitet, jer, uz smanjenje simptoma, kvaliteti života doprinosi i lično zadovoljstvo bolesnika.